NOVOSTI

Vrste Đubriva I Primena

vrste đubriva

Đubrivo je smeša materija koje se koriste na poljoprivrednim zemljištima u ratarstvu, povrtarstvu i vinogradarstvu za poboljšanje kvaliteta i plodnosti zemljišta i za brži i bolji rast i razvoj biljaka.

Važni elementi koje đubrivo u svom sastavu sadrži:

Makronutrijenti su elementi koje biljke više troše i koji se više nalaze u tkivu biljke, a mikronutrijenti su elementi koje biljke troše i sadrže u manjim količinama.

Vrste đubriva

Na osnovu njegovog nastanka đubrivo delimo na:

  • Organsko đubrivo 

Ovo đubrivo je nastalo od  organskih materija biljnog ili životinjskog porekla i sadrže prirodna organska jedinjenja (npr. biootpad, komposti i slično) i prirodno prisutne mineralne depozite (npr. šalitra – natrijum nitrat).

Izvori organskih đubriva su:

  • životinjski izvori (raspadajući životinjski izmet i urea) i 
  • biljni izvori (zelenišni usevi).

U organskoj poljoprivredi najbolje je kombinovati nekoliko različitih izvora hranljivih elemenata, kao na primer organska i prirodna mineralna đubriva, mikrobiološka đubriva, gajenje leguminoza, združenih i pokrovnih useva, ili zaoravanje i/ili kompostiranje žetvenih ostataka.

vrste đubriva

Organske vrste đubriva:

  1. Stajnjak

Ovo je najčešće korišćeno organsko đubrivo. Stajnjak je kompleksno đubrivo koje sadrži sve makro i mikroelemente potrebne za pravilan rast i razvoj poljoprivrednih kultura. On je zapravo, smeša izmeta domaćih životinja i prostirke, koji se skupljaju i sazrevaju (od 3 do 6 meseci) u trapezastim humkama prekrivenim slamom. Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste životinje, od prostirke i od zrelosti đubriva. Stajnjak je najbolje unostiti oko 50 t/ha na svake 4 godine, jer se sa svakom narednom godinom zaredom, iskorišćava sve manji njegov procenat. Po rasipanju bi ga trebalo zaorati što pre i to neposredno pre setve ili sadnje.

  1. Kompost

Kompost je organsko đubrivo kod koga je proces humifikacije išao do kraja, pa je organska materija u njima gotovo kao humus. Najčešće se koristi u povrtnjacima i to na manjim površinama. Koristi se i za malčiranje zemljišta. Dobija se iz organskih materijala od otpadaka i ostataka raznih prerađevina: biljni kompost, od slame i kukuruzovine, od mesne industrije, od prerade voća i grožđa, od organskog smeća itd. Načini kompostiranja su: baštensko, gradsko, industrijsko i anaerobno. Kvalitet komposta zavisi od aktivnosti mikroorganizama i procesa koji se odvijaju u kompostnoj masi.

  1. Glistenjak

Ovo organsko đubrivo proizvode gliste, hraneći se stajskim đubrivom, koje razlažu i izbacuju u obliku humusa. Najčešće se, zbog ekonomičnosti, stavlja samo u iskopane jamice i to neposredno pre same sadnje rasada. Ima veliku primenu kod uzgoja začinskog bilja.

  1. Treset

Treset je vrsta zemljišta koja nastaje u vlažnim staništima, taloženjem i delimičnim raspadanjem biljnog materijala.

  1. Zelenišno đubrivo

Zelenišno đubrivo predstavlja zelenu biljnu masu koja se zaorava. Za njegovo stvaranje se koriste brzorastuće biljke (grahorica, crvena detelina, lucerka, kupusnjače, ječam, stočni grašak i druge).

  1. Tečna organska đubriva

Osoka predstavlja organsko đubrivo koje nastaje od tečnog dela stočnih ekskremenata koje ne upija prostirka i koje se sakupljaju i čuvaju u jami-osočari.

  • Neorganske vrste đubriva

Neorgansko, tj. veštačko đubrivo sačinjeno je od supstanci ili minerala njihovim sintetisanjem. Savremena poljoprivredna proizvodnja je nezamisliva bez njegove upotrebe.

Koristi se na velikim poljoprivrednim površinama kod uzgoja ratarskih kultura – kukuruza, soje, suncokreta, šećerne trske i ječma, ali i kod povrtarskih kultura, kod uzgoja voća i ukrasnog cveća.

Kod prekomerne upotrebe đubriva, biljka sagoreva, suši joj se koren i često odumire.

Mineralna đubriva dele se na:

  • Nekompleksna đubriva, koja sadrže jedan od 3 glavna elementa (azot, fosfor, kalijum) i
  • Kompleksna đubriva (NPK), koja sadrže u tačno određenom odnosu ta tri elementa, uz dodatak još nekih makro i mikrolemenata.

NPK

To je veštačko đubrivo u granulama, koje je lako rastvorljivo u vodi. Nema boju ni miris. Univerzalno je i koristi se u proizvodnji svih biljnih proizvoda. Koristi se u svim tipovima zemljišta, a služi da obezbeđuje pravilnu ishranu biljaka u toku vegetacije.

U njegov sastav ulaze azot, kalijum i fosfor, odnosno KAN (krečni amonijum nitrat), MAP (monoamonijum fosfat) i KCl (kalijum hlorid). Postoje NKP visoke (55-60%) ili srednje koncentracije hraniva.

„AGRO CESLA“ Vam nudi pomoć u vezi sa svim pitanjima vezanim za izbor, primenu i vrste đubriva, kao i za kupovinu modernih, kvalitetnih i najboljih rasturača đubriva. Pozovite nas.

Facebook
Twitter
LinkedIn